He pepeke tino iti, he tinana mohe, he parirau kore, 1–3 mm te roa.
Ko ētahi o ngā momo tino nui puta i te ao, kei Aotearoa nei – 14 mm rawa te roa.
Size range
Tiny, soft–bodied wingless, 1–3 mm long.
New Zealand has two of largest known in world – giant 14 mm long
Te Tītaringa
Kei te ao whānui, he maha anō ngā momo māori.
Kitea nuitia ai i ngā oneone haukū, i ngā otaota rau, he wā anō kua noho tōpū mai ki te mata o ngā takotoranga wai iti.
Distribution
Worldwide, with many native species
Widespread in damp soil, common in leaf litter, sometimes massed on the surface of small pools of water
Te Huringa Ora
Kai ai i ngā moroiti – i te harore, i te pūkohu wai, i te huakita, i te pukoko. Ko ētahi anō ka kai i ngā tipu e ora tonu ana, kua mate rānei, me te hae.
He whai hikupana tokomanga ō te nuinga, e taea ai te peke ki te karo i tētahi āhuatanga kino.
Life history
Feed on micro–organisms – fungi, algae, bacteria, lichens. Others eat dead or live plant material and pollen
Most have forked jumping tail enabling them to spring away from danger