Go to English versionTe rārangi pepeke

BackE hoki

Kei te wātea anō - he rārangi me ngā whakaahua pakupaku o ngā pepeke katoa (1.8MB)

  • (Vanessa gonerilla gonerilla)
  • (Epiphyas postvittana)
  • (Danaus chrysippus petilia)
  • (Parisopalpus nigronotatus)
  • (Austrosciapus proximus)
  • (Pericoptus truncatus)
  • (Trimescaptor aotea)
  • (Pterapotrechus sp.)
  • (Pieris brassicae)
  • (Phoracantha semipunctata)
  • (Pison spinolae)
  • (Antichloris viridis)
  • Ngā mahi takakino a te pepe tuna (Aenetus virescens)
  • A ‘Kahukōwhai’ (Vanessa itea)
  • A ‘Kahukōwhai’ (Vanessa itea)
  • A Kahukura (Vanessa gonerilla gonerilla)
  • A Kahukura (Vanessa gonerilla gonerilla)
  • He hua nō te kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
  • He iroiro (Calliphoridae)
  • Ichneumonid kaitā (Megarhyssa nortoni nortoni)
  • Ngā ‘kutu–pukapuka’/ ngā psocid (Liposcelis divinatorius)
  • Ngā ‘ngaro māota’ (Aphididae)
  • Ngā ‘tiripi’ (Thysanoptera)
  • Ngā Amphipod/Ngā Kaipekepeke (Amphipoda)
  • Ngā hikupana (Collembola)
  • Ngā hua o te kaiwhakaporoiwi rau purukamu (Uraba lugens)
  • Ngā hua o te pūrēhua emepara purukamu (Opodiphthera eucalypti)
  • Ngā hua o te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā (Orgyia thyellina)
  • Ngā kutu (Pediculus capitis)
  • Ngā mahi whakakino a ngā ‘ngaro māota’ (Aphididae)
  • Ngā mahi whakakino a te hanga pakeke o te anuhe whakakoromeke noho harakeke (Orthoclydon praefactata)
  • Ngā mahi whakakino a te kaiwhakakoromeke noho kawakawa (Cleora scriptaria)
  • Ngā mahi whakakino a te katipō Tiamana (Vespula germanica)
  • Ngā mahi whakakino a te kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
  • Ngā mahi whakakino a te pītara rauwhero (Eucolaspis brunnea)
  • Ngā mahi whakakino a te pōpokotea (Isoptera)
  • Ngā mahi whakakino a te pūwereriki (Acari)
  • Ngā mahi whakakino a te pakeke o te anuhe whakakāniwha noho harakeke (Tmetolophota steropastis)
  • Ngā mahi whakakino i te rau o te tī (Epiphryne verriculata)
  • Ngā matā (Anisolabis littorea)
  • Ngā nawe o ngā hua o te kaipekepeke passion vine ka mahue ki te rārā (Scolypopa australis)
  • Ngā ngaro winika (Drosophila melanogaster)
  • Ngā ngata māori iti, noho whenua (Mollusca, Gastropoda)
  • Ngā noke (Oligochaeta)
  • Ngā noke ngongo toto (Hirudinea)
  • Ngā noke papatahi (Platyhelminthes)
  • Ngā pāpapa (Porcellio scaber)
  • Ngā pīrorohū (Bombus sp.)
  • Ngā pītara pihiroa (Cerambycidae)
  • Ngā pōpokotea (Isoptera)
  • Ngā pōpokotea (Isoptera)
  • Ngā pūrēhua pātītī (Orocrambus flexuosellus)
  • Ngā pūrēhua raukura (Pterophoridae)
  • Ngā pūrerehua konukura (Lycaena salustius)
  • Ngā pūwereriki (Acari)
  • Ngā psyllid (Psyllidae)
  • Ngā putoko kōwhai rahi (Limacus flavus)
  • Ngāi Pōpokorua (Formicidae)
  • noke taua pārūrū (te anuhe) (Spodoptera litura)
  • Peripatus (Peripatoides indigo)
  • Te ‘ika hiriwa’ (Lepisma saccharina)
  • Te ‘kapo–kōhine’ (Suborder Zygoptera)
  • Te ‘ngaromā’ (Aleyrodidae)
  • Te anuhe o te hīhue (Agrius convolvuli)
  • Te anuhe o te kaiwhakaporoiwi rau purukamu (Uraba lugens)
  • Te anuhe o te pūrēhua cinnabar (Tyria jacobaeae)
  • Te anuhe o te pūrēhua huarākau tauraki (Ephestia cautella)
  • Te anuhe o te pūrēhua kōwhai (Uresiphita polygonalis maorialis)
  • Te anuhe o te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā (Orgyia thyellina)
  • Te anuhe o te pūrēhua pukoko o Te Ika a Māui. (Declana atronivea)
  • Te anuhe o te pūrēhua ruru (Dasypodia cymatodes)
  • Te anuhe o te pūrēhua waituhi noho āporo (Teia anartoides)
  • Te anuhe o te pūrerehua monarch (Danaus plexippus)
  • Te anuhe o te pea pūhuruhuru (Nyctemera annulata)
  • Te anuhe o te pepe tuna (Aenetus virescens)
  • Te hīhue (Agrius convolvuli)
  • Te hanga pakeke o te anuhe whakakoromeke noho harakeke (Orthoclydon praefactata)
  • Te hikutimo horihori (Pseudoscorpionida)
  • Te huhu (Prionoplus reticularis)
  • Te huhu (Prionoplus reticularis)
  • Te hura (Cormocephalus rubriceps)
  • Te Ichneumonid kōtiwha–mā (Echthromorpha intracatoria)
  • Te iroiro noho kai / Te ngaro (Calliphoridae)
  • Te iroiro waero–kiore (Syrphidae)
  • Te kāhui hua o te noke taua pārūrū (Spodoptera litura)
  • Te kōhanga o te katipō pepa o Āhia (Polistes chinensis)
  • Te kōhanga o te katipō Tiamana (Vespula germanica)
  • Te kahu hua o te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita koura (Nephila edulis)
  • Te kahu hua o te pūngāwerewere tarakina–rua (Poecilopachys australasiae)
  • Te kahu hua o te rō o Āwherika ki te Tonga (Miomantis caffra)
  • Te kahu hua o te rō o Aotearoa (Orthodera novaezealandiae)
  • Te kaihauhake (Opiliones)
  • Te kaihoe poti (Sigara arguata)
  • Te kaipaoe iti (Danaus chrysippus petilia)
  • Te kaipekepeke passion vine (Scolypopa australis)
  • Te kaipekepeke passion vine (te punua) (Scolypopa australis)
  • Te kaiwhakakoromeke hoipīni, te pūrēhua parāhe pīata (Thysanoplusia orichalcea)
  • Te kaiwhakakoromeke hoipīni, te pūrēhua parāhe pīata (Thysanoplusia orichalcea)
  • Te kaiwhakakoromeke noho kawakawa (Cleora scriptaria)
  • Te kaiwhakaporoiwi rau purukamu (Uraba lugens)
  • Te kaiwiri rākau rēmana (Oemona hirta)
  • Te kaiwiri rākau rēmana (Oemona hirta)
  • Te kaiwiri whare (Anobium punctatum)
  • Te kapowai nui (Uropetala carovei)
  • Te katipō (Latrodectus katipo)
  • Te katipō horihori (Steatoda capensis)
  • Te katipō ichneumonid karaka (Netelia ephippiata)
  • Te katipō pepa o Āhia (Polistes chinensis)
  • Te katipō pepa o Tahimānia (Polistes humilis humilis)
  • Te katipō rākau (Sirex noctilio)
  • Te katipō tōtahi (Ancistrocerus gazella)
  • Te katipō Tiamana (Vespula germanica)
  • Te katipō whaiwhai pūngāwerewere (Pompilidae)
  • Te kihikihi/kïkïtara (Locusta migratoria)
  • Te kihikihi/kïkïtara (Amphipsalta zelandica)
  • Te kikipounamu (Caedicia simplex)
  • Te māwhitiwhiti noho ki te raorao (pūhihi roa) (Conocephalus species)
  • Te māwhitiwhiti o Aotearoa (Phaulacridium marginale)
  • Te matā o Ūropi (Forficula auricularia)
  • Te namu (Austrosimulium species)
  • Te ngārara huawhenua māota (Nezara viridula)
  • Te ngārara huawhenua māota (te punua) (Nezara viridula)
  • Te ngārara māngaro (Pseudococcidae)
  • Te ngārara noho moenga (Cimex lectularius)
  • Te ngaro hōia noho māra (Exaireta spinigera)
  • Te ngaro iti noho whare (Fannia canicularis)
  • Te ngaro noho whare (Musca domestica)
  • Te ngaro paehamuti o waho (Sylvicola sp.)
  • Te ngaro topaki rārangi–toru (Helophilus seelandicus)
  • Te ngaro–kōhatu kākāriki (Stenoperla spp, 4 species)
  • Te ngata noho māra (Cantareus aspersus)
  • Te ngau a te namu (Austrosimulium species)
  • Te ngeti o te hīhue (Agrius convolvuli)
  • Te ngeti o te pūrēhua emepara purukamu (Opodiphthera eucalypti)
  • Te ngeti o te pūrēhua pēke o Ahitereiria ngeti (Cebysa leucotelus)
  • Te ngeti o te pūrēhua pamupū (Artona martini)
  • Te ngeti o te pūrēhua panana (Antichloris viridis)
  • Te ngeti o te waeroa (Culicidae)
  • Te ngoikura (Coccinellidae)
  • Te ngoikura pepeke–māngaro (Cryptolaemus montrouzieri)
  • Te noke taua pārūrū (Spodoptera litura)
  • Te nokehua tōmato (Helicoverpa armigera conferta)
  • Te nokehua tōmato (te anuhe) (Helicoverpa armigera conferta)
  • Te nokewaea noho pātītī (Conoderus exsul)
  • Te pī heru wūru (Anthidium manicatum)
  • Te pī meihana (Pison spinolae)
  • Te pī miere (Apis mellifera)
  • Te pītara a Desjardin (Cryptamorpha desjardinsi)
  • Te pītara hibiscus (Aethina concolor)
  • Te pītara honu (Paropsis charybdis)
  • Te pītara kaewa kākāriki maitai (Thyreocephalus orthodoxus)
  • Te pītara kai kākano ‘tupu wana’ (Arocatus rusticus)
  • Te pītara kai kākano ‘tupu wana’ (Arocatus rusticus)
  • Te pītara lax kōtingotingo (Parisopalpus nigronotatus)
  • Te pītara lax tāhekeheke (Thelyphassa lineata)
  • Te pītara ngete (Conoderus exsul)
  • Te pītara rauwhero (Eucolaspis brunnea)
  • Te pītara scarab, te torongū pātītī (Scarabaeidae)
  • Te pītara taika (Cicindela spp)
  • Te pītara toa rongoā (Stegobium paniceum)
  • Te pītara whāriki (Anthrenus verbasci)
  • Te pūngāwerewere ‘pāpā waewaeroa’ (Pholcus phalangioides)
  • Te pūngāwerewere haukōpata (Argyrodes antipodiana)
  • Te pūngāwerewere hiku–mā (Lampona murina L. Koch (North Island), Lampona cylindrata Koch (South Island))
  • Te pūngāwerewere kaipaoe (Uliodon)
  • Te pūngāwerewere kiwikiwi noho whare (Badumna longinqua)
  • Te pūngāwerewere māwhaiwhai kōhanga (Dolomedes minor)
  • Te pūngāwerewere māwhaiwhai papanga (Cambridgea spp.)
  • Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita koura (Nephila edulis)
  • Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita noho māra (Eriophora pustulosa)
  • Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita rere huapae (Leucauge dromedaria)
  • Te pūngāwerewere o Avondale (Delena cancerides)
  • Te pūngāwerewere pāpaka ‘touporo’ (Sidymella sp)
  • Te pūngāwerewere pāpapa (Dysdera crocata)
  • Te pūngāwerewere pango noho ki te māwhaiwhai anaroa (Porrhothele antipodiana)
  • Te pūngāwerewere peke upoko pango (Trite planiceps)
  • Te pūngāwerewere tāhei noho ki te māwhaiwhai anaroa (Hexathele hochstetteri)
  • Te pūngāwerewere tarakina–rua (Poecilopachys australasiae)
  • Te pūngāwerewere tere, noho whenua. (Supunna picta)
  • Te pūngāwerewere wūruhi (Anopteris sp.)
  • Te pūrēhua āporo parauri tea, te anuhe pōkai rau (Epiphyas postvittana)
  • Te pūrēhua cinnabar (Tyria jacobaeae)
  • Te pūrēhua codling (Cydia pomonella)
  • Te pūrēhua emepara purukamu (Opodiphthera eucalypti)
  • Te pūrēhua guava (Coscinoptycha improbana)
  • Te pūrēhua hiriwa Y /Te anuhe whakakoromeke kākāriki. (Chrysodeixis eriosoma)
  • Te pūrēhua hiriwa Y /Te anuhe whakakoromeke kākāriki. (Chrysodeixis eriosoma)
  • Te pūrēhua huarākau tauraki (Ephestia cautella)
  • Te pūrēhua kākahu (Tinea spp.)
  • Te pūrēhua kōwhai (Uresiphita polygonalis maorialis)
  • Te pūrēhua kai māngaro o Īnia (Plodia interpunctella)
  • Te pūrēhua makipai, te anuhe pea pūhuruhuru (Nyctemera annulata)
  • Te pūrēhua noho tī (Epiphryne verriculata)
  • Te pūrēhua noho tī (Epiphryne verriculata)
  • Te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā (Orgyia thyellina)
  • Te pūrēhua pēke ‘whare poro rākau’ (Undescribed species)
  • Te pūrēhua pēke e kitea nuitia ana (Liothula omnivora)
  • Te pūrēhua pēke o Ahitereiria (Cebysa leucotelus)
  • Te pūrēhua pamupū (Artona martini)
  • Te pūrēhua parauri noho whare (Hofmannophila pseudospretella)
  • Te pūrēhua pukoko o Te Ika a Māui. (Declana atronivea)
  • Te pūrēhua ruru/pūrēhua pīkake (Dasypodia cymatodes)
  • Te pūrēhua titiwha kākāriki (Cosmodes elegans)
  • Te pūrēhua wahine kiriwaituhi (Cynthia cardui)
  • Te pūrēhua waituhi noho āporo (Teia anartoides)
  • Te pūrerehua kikorangi e kitea nuitia ana (Zizina otis labradus)
  • Te pūrerehua mā (Pieris rapae rapae)
  • Te pūrerehua marama kahurangi (Hypolimnas bolina nerina)
  • Te pūrerehua monarch (Danaus plexippus)
  • Te pakeke o te anuhe whakakāniwha noho harakeke. (Tmetolophota steropastis)
  • Te papata Merikana (Periplaneta americana)
  • Te papata ngahere māori (Celatoblatta spp.)
  • Te papata o Tūranga (Drymaplaneta semivitta)
  • Te papata pango (Platyzosteria novaeseelandiae)
  • Te papata Tiamana (Blatella germanica)
  • Te pekepeke haratua (Leptotarsus sp.)
  • Te peketipu kākāriki (Siphanta acuta)
  • Te pepe tuna (Aenetus virescens)
  • Te pepeke kōhuru (Stenolemus fraterculus)
  • Te pepeke kaukiore (Anisops wakefieldi)
  • Te pihareinga (Teleogryllus commodus)
  • Te pihiroa noho putiputi (Zorion spp)
  • Te pihiroa paina wera (Arhopalus tristis)
  • Te pihiroa whakakōingoingo (Coptomma variegatum)
  • Te pirinoa o te kaiwiri rākau rēmana (Xanthocryptus novozealandicus)
  • Te punua a te kihikihi/kīkītara kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
  • Te puruhi / te tuiau (Siphonaptera)
  • Te putoko iaia (Pseudaneitea sp.)
  • Te putoko noho māra (Milax sp.)
  • Te rō (Miomantis caffra)
  • Te rō (Orthodera novaezealandiae)
  • Te tātaka/tunga rere (Prionoplus reticularis)
  • Te tūngoungou o te pūrerehua monarch (Danaus plexippus)
  • Te tūtaeruru (Costelytra zealandica)
  • Te tūwhaipapa (Lasiorhynchus barbicornis)
  • Te tiki noho kau (Haemaphysalis longicornis)
  • Te torongū a te pūrēhua pēke e kitea nuitia ana (Liothula omnivora)
  • Te Torongū Noho Kāpeti o te Pūrerehua Mā (Pieris rapae)
  • Te torongū o te ngaro hōia noho māra (Stratiomyidae)
  • Te torongū o te ngaro noho whare (Musca domestica)
  • Te torongū o te ngoikura (Coccinellidae)
  • Te torongū o te ngoikura me ōna para harare (Cryptolaemus montrouzieri)
  • Te torongū o te pītara kiri kararehe (Dermestes maculatus)
  • Te torongū o te pītara kiri kararehe (Dermestes maculatus)
  • Te torongū o te pītara whāriki (Dermestidae)
  • Te torongū o te pūrēhua emepara purukamu (Opodiphthera eucalypti)
  • Te torongū o te pūrēhua māngaro o Īnia (Plodia interpunctella)
  • Te torongū o te pūrēhua pamupū (Artona martini)
  • Te torongū o te waeroa (Culicidae)
  • Te unahi mohe parauri, he tauira o te unahi mohe (Coccus hesperidum)
  • Te unahi noho rōhi, he tauira o te unahi whai pākai (Aulacaspis rosarum)
  • Te wētā noho ana (Gymnoplectron acanthocerum)
  • Te wētā noho rākau (Hemideina thoracica)
  • Te wētā whai pihi o Whākau (Motuweta isolata)
  • Te wīwhara huawhenua (Listroderes spp.)
  • Te wīwhara raihi (Sitophilus oryzae)
  • Te waemano (Diplopoda)
  • Te waeroa (Culicidae)
  • Te weri noho whare (Scutigera smithii)
  • Te whē/rō (Clitarchus hookeri)

  • What is this bug? A guide to common invertebrates of New Zealand.
    www.landcareresearch.co.nz/research/biosystematics/invertebrates/invertid/
    English version: Clunie, L. 2004 and updates. Māori version: Clunie, L. and Jacob, H. 2008.


    ID hanga tuarā-kore

    Kāinga He ngārara whai waewae He ngārara waewae–kore Ngā tūātipu neke–kore Ngā putoko me ngā ngata Nā wai tērā mahi? Rārangi pepeke
    (ā-pū)
    Rārangi pepeke
    (ā-rōpū)
    Ngā ngau me ngā wero Whakataki He pai, he kino? Ngā Rauemi Mō tēnei pae tukutuku ĪmēraSend email to Leonie Clunie