Te rārangi pepeke
E hoki
Kei te wātea anō - he rārangi me ngā whakaahua pakupaku o ngā pepeke katoa (1.8MB)
(Vanessa gonerilla gonerilla)
(Epiphyas postvittana)
(Danaus chrysippus petilia)
(Parisopalpus nigronotatus)
(Austrosciapus proximus)
(Pericoptus truncatus)
(Trimescaptor aotea)
(Pterapotrechus sp.)
(Pieris brassicae)
(Phoracantha semipunctata)
(Pison spinolae)
(Antichloris viridis)
Ngā mahi takakino a te pepe tuna
(Aenetus virescens)
A ‘Kahukōwhai’
(Vanessa itea)
A ‘Kahukōwhai’
(Vanessa itea)
A Kahukura
(Vanessa gonerilla gonerilla)
A Kahukura
(Vanessa gonerilla gonerilla)
He hua nō te kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
He iroiro (Calliphoridae)
Ichneumonid kaitā
(Megarhyssa nortoni nortoni)
Ngā ‘kutu–pukapuka’/ ngā psocid
(Liposcelis divinatorius)
Ngā ‘ngaro māota’ (Aphididae)
Ngā ‘tiripi’ (Thysanoptera)
Ngā Amphipod/Ngā Kaipekepeke (Amphipoda)
Ngā hikupana (Collembola)
Ngā hua o te kaiwhakaporoiwi rau purukamu
(Uraba lugens)
Ngā hua o te pūrēhua emepara purukamu
(Opodiphthera eucalypti)
Ngā hua o te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā
(Orgyia thyellina)
Ngā kutu
(Pediculus capitis)
Ngā mahi whakakino a ngā ‘ngaro māota’ (Aphididae)
Ngā mahi whakakino a te hanga pakeke o te anuhe whakakoromeke noho harakeke
(Orthoclydon praefactata)
Ngā mahi whakakino a te kaiwhakakoromeke noho kawakawa
(Cleora scriptaria)
Ngā mahi whakakino a te katipō Tiamana
(Vespula germanica)
Ngā mahi whakakino a te kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
Ngā mahi whakakino a te pītara rauwhero
(Eucolaspis brunnea)
Ngā mahi whakakino a te pōpokotea (Isoptera)
Ngā mahi whakakino a te pūwereriki (Acari)
Ngā mahi whakakino a te pakeke o te anuhe whakakāniwha noho harakeke
(Tmetolophota steropastis)
Ngā mahi whakakino i te rau o te tī
(Epiphryne verriculata)
Ngā matā
(Anisolabis littorea)
Ngā nawe o ngā hua o te kaipekepeke passion vine ka mahue ki te rārā
(Scolypopa australis)
Ngā ngaro winika
(Drosophila melanogaster)
Ngā ngata māori iti, noho whenua
(Mollusca, Gastropoda)
Ngā noke (Oligochaeta)
Ngā noke ngongo toto (Hirudinea)
Ngā noke papatahi (Platyhelminthes)
Ngā pāpapa
(Porcellio scaber)
Ngā pīrorohū
(Bombus sp.)
Ngā pītara pihiroa (Cerambycidae)
Ngā pōpokotea (Isoptera)
Ngā pōpokotea (Isoptera)
Ngā pūrēhua pātītī
(Orocrambus flexuosellus)
Ngā pūrēhua raukura (Pterophoridae)
Ngā pūrerehua konukura
(Lycaena salustius)
Ngā pūwereriki (Acari)
Ngā psyllid (Psyllidae)
Ngā putoko kōwhai rahi
(Limacus flavus)
Ngāi Pōpokorua (Formicidae)
noke taua pārūrū (te anuhe)
(Spodoptera litura)
Peripatus
(Peripatoides indigo)
Te ‘ika hiriwa’
(Lepisma saccharina)
Te ‘kapo–kōhine’
(Suborder Zygoptera)
Te ‘ngaromā’ (Aleyrodidae)
Te anuhe o te hīhue
(Agrius convolvuli)
Te anuhe o te kaiwhakaporoiwi rau purukamu
(Uraba lugens)
Te anuhe o te pūrēhua cinnabar
(Tyria jacobaeae)
Te anuhe o te pūrēhua huarākau tauraki
(Ephestia cautella)
Te anuhe o te pūrēhua kōwhai
(Uresiphita polygonalis maorialis)
Te anuhe o te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā
(Orgyia thyellina)
Te anuhe o te pūrēhua pukoko o Te Ika a Māui.
(Declana atronivea)
Te anuhe o te pūrēhua ruru
(Dasypodia cymatodes)
Te anuhe o te pūrēhua waituhi noho āporo
(Teia anartoides)
Te anuhe o te pūrerehua monarch
(Danaus plexippus)
Te anuhe o te pea pūhuruhuru
(Nyctemera annulata)
Te anuhe o te pepe tuna
(Aenetus virescens)
Te hīhue
(Agrius convolvuli)
Te hanga pakeke o te anuhe whakakoromeke noho harakeke
(Orthoclydon praefactata)
Te hikutimo horihori (Pseudoscorpionida)
Te huhu
(Prionoplus reticularis)
Te huhu
(Prionoplus reticularis)
Te hura
(Cormocephalus rubriceps)
Te Ichneumonid kōtiwha–mā
(Echthromorpha intracatoria)
Te iroiro noho kai / Te ngaro (Calliphoridae)
Te iroiro waero–kiore (Syrphidae)
Te kāhui hua o te noke taua pārūrū
(Spodoptera litura)
Te kōhanga o te katipō pepa o Āhia
(Polistes chinensis)
Te kōhanga o te katipō Tiamana
(Vespula germanica)
Te kahu hua o te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita koura
(Nephila edulis)
Te kahu hua o te pūngāwerewere tarakina–rua
(Poecilopachys australasiae)
Te kahu hua o te rō o Āwherika ki te Tonga
(Miomantis caffra)
Te kahu hua o te rō o Aotearoa
(Orthodera novaezealandiae)
Te kaihauhake (Opiliones)
Te kaihoe poti
(Sigara arguata)
Te kaipaoe iti
(Danaus chrysippus petilia)
Te kaipekepeke passion vine
(Scolypopa australis)
Te kaipekepeke passion vine (te punua)
(Scolypopa australis)
Te kaiwhakakoromeke hoipīni, te pūrēhua parāhe pīata
(Thysanoplusia orichalcea)
Te kaiwhakakoromeke hoipīni, te pūrēhua parāhe pīata
(Thysanoplusia orichalcea)
Te kaiwhakakoromeke noho kawakawa
(Cleora scriptaria)
Te kaiwhakaporoiwi rau purukamu
(Uraba lugens)
Te kaiwiri rākau rēmana
(Oemona hirta)
Te kaiwiri rākau rēmana
(Oemona hirta)
Te kaiwiri whare
(Anobium punctatum)
Te kapowai nui
(Uropetala carovei)
Te katipō
(Latrodectus katipo)
Te katipō horihori
(Steatoda capensis)
Te katipō ichneumonid karaka
(Netelia ephippiata)
Te katipō pepa o Āhia
(Polistes chinensis)
Te katipō pepa o Tahimānia
(Polistes humilis humilis)
Te katipō rākau
(Sirex noctilio)
Te katipō tōtahi
(Ancistrocerus gazella)
Te katipō Tiamana
(Vespula germanica)
Te katipō whaiwhai pūngāwerewere (Pompilidae)
Te kihikihi/kïkïtara
(Locusta migratoria)
Te kihikihi/kïkïtara
(Amphipsalta zelandica)
Te kikipounamu
(Caedicia simplex)
Te māwhitiwhiti noho ki te raorao (pūhihi roa)
(Conocephalus species)
Te māwhitiwhiti o Aotearoa
(Phaulacridium marginale)
Te matā o Ūropi
(Forficula auricularia)
Te namu
(Austrosimulium species)
Te ngārara huawhenua māota
(Nezara viridula)
Te ngārara huawhenua māota (te punua)
(Nezara viridula)
Te ngārara māngaro (Pseudococcidae)
Te ngārara noho moenga
(Cimex lectularius)
Te ngaro hōia noho māra
(Exaireta spinigera)
Te ngaro iti noho whare
(Fannia canicularis)
Te ngaro noho whare
(Musca domestica)
Te ngaro paehamuti o waho
(Sylvicola sp.)
Te ngaro topaki rārangi–toru
(Helophilus seelandicus)
Te ngaro–kōhatu kākāriki
(Stenoperla spp, 4 species)
Te ngata noho māra
(Cantareus aspersus)
Te ngau a te namu
(Austrosimulium species)
Te ngeti o te hīhue
(Agrius convolvuli)
Te ngeti o te pūrēhua emepara purukamu
(Opodiphthera eucalypti)
Te ngeti o te pūrēhua pēke o Ahitereiria ngeti
(Cebysa leucotelus)
Te ngeti o te pūrēhua pamupū
(Artona martini)
Te ngeti o te pūrēhua panana
(Antichloris viridis)
Te ngeti o te waeroa (Culicidae)
Te ngoikura (Coccinellidae)
Te ngoikura pepeke–māngaro
(Cryptolaemus montrouzieri)
Te noke taua pārūrū
(Spodoptera litura)
Te nokehua tōmato
(Helicoverpa armigera conferta)
Te nokehua tōmato (te anuhe)
(Helicoverpa armigera conferta)
Te nokewaea noho pātītī
(Conoderus exsul)
Te pī heru wūru
(Anthidium manicatum)
Te pī meihana
(Pison spinolae)
Te pī miere
(Apis mellifera)
Te pītara a Desjardin
(Cryptamorpha desjardinsi)
Te pītara hibiscus
(Aethina concolor)
Te pītara honu
(Paropsis charybdis)
Te pītara kaewa kākāriki maitai
(Thyreocephalus orthodoxus)
Te pītara kai kākano ‘tupu wana’
(Arocatus rusticus)
Te pītara kai kākano ‘tupu wana’
(Arocatus rusticus)
Te pītara lax kōtingotingo
(Parisopalpus nigronotatus)
Te pītara lax tāhekeheke
(Thelyphassa lineata)
Te pītara ngete
(Conoderus exsul)
Te pītara rauwhero
(Eucolaspis brunnea)
Te pītara scarab, te torongū pātītī (Scarabaeidae)
Te pītara taika
(Cicindela spp)
Te pītara toa rongoā
(Stegobium paniceum)
Te pītara whāriki
(Anthrenus verbasci)
Te pūngāwerewere ‘pāpā waewaeroa’
(Pholcus phalangioides)
Te pūngāwerewere haukōpata
(Argyrodes antipodiana)
Te pūngāwerewere hiku–mā
(Lampona murina L. Koch (North Island), Lampona cylindrata Koch (South Island))
Te pūngāwerewere kaipaoe (Uliodon)
Te pūngāwerewere kiwikiwi noho whare
(Badumna longinqua)
Te pūngāwerewere māwhaiwhai kōhanga
(Dolomedes minor)
Te pūngāwerewere māwhaiwhai papanga
(Cambridgea spp.)
Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita koura
(Nephila edulis)
Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita noho māra
(Eriophora pustulosa)
Te pūngāwerewere māwhaiwhai porohita rere huapae
(Leucauge dromedaria)
Te pūngāwerewere o Avondale
(Delena cancerides)
Te pūngāwerewere pāpaka ‘touporo’
(Sidymella sp)
Te pūngāwerewere pāpapa
(Dysdera crocata)
Te pūngāwerewere pango noho ki te māwhaiwhai anaroa
(Porrhothele antipodiana)
Te pūngāwerewere peke upoko pango
(Trite planiceps)
Te pūngāwerewere tāhei noho ki te māwhaiwhai anaroa
(Hexathele hochstetteri)
Te pūngāwerewere tarakina–rua
(Poecilopachys australasiae)
Te pūngāwerewere tere, noho whenua.
(Supunna picta)
Te pūngāwerewere wūruhi
(Anopteris sp.)
Te pūrēhua āporo parauri tea, te anuhe pōkai rau
(Epiphyas postvittana)
Te pūrēhua cinnabar
(Tyria jacobaeae)
Te pūrēhua codling
(Cydia pomonella)
Te pūrēhua emepara purukamu
(Opodiphthera eucalypti)
Te pūrēhua guava
(Coscinoptycha improbana)
Te pūrēhua hiriwa Y /Te anuhe whakakoromeke kākāriki.
(Chrysodeixis eriosoma)
Te pūrēhua hiriwa Y /Te anuhe whakakoromeke kākāriki.
(Chrysodeixis eriosoma)
Te pūrēhua huarākau tauraki
(Ephestia cautella)
Te pūrēhua kākahu
(Tinea spp.)
Te pūrēhua kōwhai
(Uresiphita polygonalis maorialis)
Te pūrēhua kai māngaro o Īnia
(Plodia interpunctella)
Te pūrēhua makipai, te anuhe pea pūhuruhuru
(Nyctemera annulata)
Te pūrēhua noho tī
(Epiphryne verriculata)
Te pūrēhua noho tī
(Epiphryne verriculata)
Te pūrēhua pātītī taranui, whai kōtiwha mā
(Orgyia thyellina)
Te pūrēhua pēke ‘whare poro rākau’
(Undescribed species)
Te pūrēhua pēke e kitea nuitia ana
(Liothula omnivora)
Te pūrēhua pēke o Ahitereiria
(Cebysa leucotelus)
Te pūrēhua pamupū
(Artona martini)
Te pūrēhua parauri noho whare
(Hofmannophila pseudospretella)
Te pūrēhua pukoko o Te Ika a Māui.
(Declana atronivea)
Te pūrēhua ruru/pūrēhua pīkake
(Dasypodia cymatodes)
Te pūrēhua titiwha kākāriki
(Cosmodes elegans)
Te pūrēhua wahine kiriwaituhi
(Cynthia cardui)
Te pūrēhua waituhi noho āporo
(Teia anartoides)
Te pūrerehua kikorangi e kitea nuitia ana
(Zizina otis labradus)
Te pūrerehua mā
(Pieris rapae rapae)
Te pūrerehua marama kahurangi
(Hypolimnas bolina nerina)
Te pūrerehua monarch
(Danaus plexippus)
Te pakeke o te anuhe whakakāniwha noho harakeke.
(Tmetolophota steropastis)
Te papata Merikana
(Periplaneta americana)
Te papata ngahere māori
(Celatoblatta spp.)
Te papata o Tūranga
(Drymaplaneta semivitta)
Te papata pango
(Platyzosteria novaeseelandiae)
Te papata Tiamana
(Blatella germanica)
Te pekepeke haratua
(Leptotarsus sp.)
Te peketipu kākāriki
(Siphanta acuta)
Te pepe tuna
(Aenetus virescens)
Te pepeke kōhuru
(Stenolemus fraterculus)
Te pepeke kaukiore
(Anisops wakefieldi)
Te pihareinga
(Teleogryllus commodus)
Te pihiroa noho putiputi
(Zorion spp)
Te pihiroa paina wera
(Arhopalus tristis)
Te pihiroa whakakōingoingo
(Coptomma variegatum)
Te pirinoa o te kaiwiri rākau rēmana
(Xanthocryptus novozealandicus)
Te punua a te kihikihi/kīkītara kihikihi/kīkītara (Cicadidae)
Te puruhi / te tuiau (Siphonaptera)
Te putoko iaia
(Pseudaneitea sp.)
Te putoko noho māra
(Milax sp.)
Te rō
(Miomantis caffra)
Te rō
(Orthodera novaezealandiae)
Te tātaka/tunga rere
(Prionoplus reticularis)
Te tūngoungou o te pūrerehua monarch
(Danaus plexippus)
Te tūtaeruru
(Costelytra zealandica)
Te tūwhaipapa
(Lasiorhynchus barbicornis)
Te tiki noho kau
(Haemaphysalis longicornis)
Te torongū a te pūrēhua pēke e kitea nuitia ana
(Liothula omnivora)
Te Torongū Noho Kāpeti o te Pūrerehua Mā
(Pieris rapae)
Te torongū o te ngaro hōia noho māra (Stratiomyidae)
Te torongū o te ngaro noho whare
(Musca domestica)
Te torongū o te ngoikura (Coccinellidae)
Te torongū o te ngoikura me ōna para harare
(Cryptolaemus montrouzieri)
Te torongū o te pītara kiri kararehe
(Dermestes maculatus)
Te torongū o te pītara kiri kararehe
(Dermestes maculatus)
Te torongū o te pītara whāriki (Dermestidae)
Te torongū o te pūrēhua emepara purukamu
(Opodiphthera eucalypti)
Te torongū o te pūrēhua māngaro o Īnia
(Plodia interpunctella)
Te torongū o te pūrēhua pamupū
(Artona martini)
Te torongū o te waeroa (Culicidae)
Te unahi mohe parauri, he tauira o te unahi mohe
(Coccus hesperidum)
Te unahi noho rōhi, he tauira o te unahi whai pākai
(Aulacaspis rosarum)
Te wētā noho ana
(Gymnoplectron acanthocerum)
Te wētā noho rākau
(Hemideina thoracica)
Te wētā whai pihi o Whākau
(Motuweta isolata)
Te wīwhara huawhenua
(Listroderes spp.)
Te wīwhara raihi
(Sitophilus oryzae)
Te waemano (Diplopoda)
Te waeroa (Culicidae)
Te weri noho whare
(Scutigera smithii)
Te whē/rō
(Clitarchus hookeri)
What is this bug? A guide to common invertebrates of New Zealand.
www.landcareresearch.co.nz/research/biosystematics/invertebrates/invertid/
English version: Clunie, L. 2004 and updates. Māori version: Clunie, L. and Jacob, H. 2008.